Povijest škole
Kuršanec je naselje u gradu Čakovcu Međimurske županije. Smješten je na sjevernoj obali varaždinskog jezera, u mikroregiji Donjeg Međimurja Središnje Hrvatske, 10 kilometara jugozapadno od grada Čakovca. Prosječna gustoća naseljenosti je 216 stanovnika po kilometru kvadratnom. Selo broji 343 domaćinstva. U područje Kuršanca spada Kuršanečki Lug-romsko naselje i Mali Kuršanec. Ljudi se pretežno bave poljodjelstvom, stočarstvom, građevinarstvom, trgovinom i ugostiteljstvom.
Kuršanec se spominje već u 15. stoljeću. Prema mađarskom povjesničaru Czankyu Dezsou Kuršanec postoji od 1467. godine. Tada se zvao Kursovec i postojao je već u vrijeme vladavine Matije Korvina hrvatsko – ugarskog kralja.
Kuršanec se spominje i sto godina kasnije. U lovu na vepra u kuršanečkoj šumi je 18. studenoga 1664. godine poginuo hrvatski ban, grof Nikola Zrinski. On je bio najistaknutija osoba hrvatskog društvenog i političkog života 17. stoljeća.Na mjestu pogibije hrvatskog bana Nikole Zrinskog u Kuršanečkom Lugu je podignut spomenik još davne 1728. godine, a podigla ga je markiza Anna Maria Pignatelly Althan, vlastelinka čakovečkih posjeda u 18. stoljeću.
U vrijeme mađarizacije, točnije 1896. godine, imena svih naselja Međimurja su se mađarizirala pa je tako i Kuršanec dobio naziv – ZRINYFALVA.
Danas u Kuršancu osim trgovina, ugostiteljskih objekata i škole nema ničeg drugog. Stanovništvo je relativno srednje dobi, mladi se ne iseljavaju iz mjesta jer je u blizini grad Čakovec i grad Varaždin.
Osnovna škola Kuršanec teritorijalno pripada gradu Čakovcu.
Školu polaze učenici iz više okolnih naselja. To su: Kuršanec, Totovec, Šandorovec, Novoselo na Dravi i Gornji Kuršanec. Školu još polaze učenici iz dvaju romskih naselja i to iz Kuršanečkog Luga i naselja iz Gornjeg Kuršanca.
Škola se spominje davne 1884. godine i to kao Opća pučka škola u Novoselu. 1. učitelj u školi bio je Miroslav Ostojić. Bila je smještena u unajmljenoj seoskoj kući pokrivenoj slamom. Izvan sela nalazila se šuma i zemljište namijenjena za školski vrt. Na tom se zemljištu sijalo tzv. voćno sjemenje i sadile su se voćke.
Od 1886. godine školu počinju polaziti i učenici iz Šandorovca. U Novoselu škola djeluje do 1947. Škola u Kuršancu postoji od 1947. kada su učenici iz Šandorovca premješteni u školu Kuršanec (razlog premještanja je taj što je Kuršanec spadao u kotar Čakovec, a Šandorovec i Novoselo u Varaždin, a 1947. godine donesena je odluka o pripajanju Šandorovca u kotar Čakovec).
U to vrijeme učenici su sakupljali ljekovito bilje, radili u školskom vrtu, brali kukuruz i krumpir i dr.